Major Gavrilovic Pocasni Gradanin Krusevca

Major Gavrilović počasni građanin Kruševca

Kako je umro slavni major Gavrilović", 28. 1.

U okviru teksta „Kako je umro slavni major Gavrilović" (Politika, 28. I 97), pomenuto je da je na Komandi u Nemanjinoj ulici postavljen bareljef branilaca Beograda 1915. godine generala Mihajla Živkovića i majora Dragutina Gavrilovića. To me je podstaklo da podsetim kako i u Kruševcu od 1980. godine postoji spomenploča sa bareljefom pukovnika Gavrilovića. U vezi s tim je i informacija otkud ta veza s Lazarevim gradom, kada se zna da je pukovnik Gavrilović rođen u Čačku.

Naime, slavni komandant 2. bataljona kruševačkog puka „Car Lazar" na Solunskom frontu bio je posle rata komandant garnizona u Kruševcu čitavih deset godina. Pored vojnih dužnosti, za koje je dobio i nekoliko mirnodopskih odlikovanja, pukovnik Dragutin Gavrilović je postao jedan od najaktivnijih društvenih radnika u gradu. Kao član uprave sokolskog društva doprineo je da se podigne Sokolski dom, organizovao je rad Streljačke družine, Aerokluba, Crvenog krsta i drugih patriotskih organizacija.

Kada je 1930. godine premešten u Beograd, priređen mu je veličanstven ispraćaj na železničkoj stanici. Nekoliko dana posle toga Opštinski odbor grada Kruševca doneo je odluku o proglašenju pukovnika Dragutina Gavrliovićaza počasnog građanina Kruševca (17.V.1930) „u znak zahvalnosti za njegov desetogodišnji rad na kulturnom i humanom polju za dobro svoga grada“.Povodom 50-godišnjice ovogačina, u Kruševcu je postavljena spomen-ploča sa bareljefom pukovnika Gavrilovića, na zgradi koja je zamenila nekadašnju kuću, gde je on stanovao sa svojom brojnom porodicom (danas Ulica Miloja Zakića).

Društvo za oslobodilačke satove Srbije do 1918. godine u Kruševcu, koje je učestvovalo u pripremama ove svečanosti, tada je pismom Opštini apelovalo da se slavnom komandantu ustupi deo ulice u kojoj je stanovao. Nažalost, ni do danas u planu ulica Kruševca nema imena pukovnika Gavrilovića, mada su ispunjene s malo poznatih ličnosti i mesta iz novije istorije. Nadajmo se da će se nepravda ispraviti bar za 80godišnjicu proboja Solunskog fronta.

prof. Adam Stošić, predsednik Društva za oslobodilačke ratove Srbije do 1918. godine, Kruševac

BORBA, UTORAK 13. DECEBAR 1994.

Unless otherwise stated, the content of this page is licensed under Creative Commons Attribution-ShareAlike 3.0 License